Kako se vrši merenje snage motora?

Engine dyno, chassis dyno, hub dyno…

Snaga motora meri se dinamometrom(Dynamometer).
Merenje snage, odnosno snage i obrtni moment mogu da se vrše na više načina. Zavisi od toga da li se merenje snage vrši kada je motor već ugrađen u automobil ili je motor izvan automobila.
To bi ujedno bila i neka najgrublja podela dinamometara:

  • Engine dyno
  • Cahassis dyno
Dyno test
Dyno test

Šta je engine dyno?

Engine dyno dinamometri su praktično razvojni stolovi gde se se pored mrenja snage vrše i mnoga merenja parametara rad. Ovakvi dinamometri nisu u upotrebi na našim prostorima. Barem ja nemam takvu informaciju. Najčešće ih koriste timovi koji rezvijaju motore za razne autombolske sportove.
Video ispod najbolje opisuje kako engine dyno radi.

Šta je chassis dyno?

Chassis dyno(Chassis dynamometer) su dinamometri na kojima se snaga meri tako što se automobil postavlja na dinamometar.

Chassis dyno su dinamometri na kojima se snaga meri kad ej motor već ugrađen u automobil. Postoje nekoliko osnovnih tipova chassis dinamometara:

  • Inercioni dinamometri
  • Kočeni dinamometri
  • HUB dinamometri

Inercioni dinamometri su ništa drugo do par ili više parova rolera(metalnih valjaka) na kojima postoji bar jedan ili više senzora broja obrtaja. Merenje snage zapravo ne postoji već softver na osnovu ubrzanja poznate mase rolera kalkuliše koliko automobil ima snage. Dakle na ovim dinamometrima ne postoji nikakav senzor koji meri snagu ili obrtni moment, već se kriva snage proračunava na osnovu merenja ubrzanja mase rolera.
Ovakvi dinamometri poželjno je da imaju veću masu kako bi ta masa stvarala otpor ubrzanju i kako bi se uslovi u toku testiranja iole približili relanim uslovima voženje.
Preciznost “merenja” ovakvim dinamometrima je jako diskutabilna i u najviše zavisi od samog automobila. Ako se snaga meri na slabijim ili atmo(bez turba) motorima, onda su merenja veoma dobra. Međutim merenja snažnih turbo motora su dosta neprecizna. Zapravo slab otpor koji pruža masa dinamometra je nedovoljan da stori realne uslove za testiranje. Samim tim test traje svega nekoliko sekundi, broj semplova je mali a nagla ubrzanja mase usled veliko obrtnog momenta dovode u zabunu softver koji izačunava dosta neprecizna “merenja” snage.

Kočeni dinamometri kao samo ima kaže imaju kočnicu. Ne kočnicu da iih zaustavi već kočnicu koja pruža otpor automobilu koji ubrzava na rolerima. Kočnice mogu biti:

  • Frikcione
  • Vodene
  • Eddy current

Obzirom da prve dve jedva da mogu da se nađu u upotrebi u Evropi, neću ih detaljno opisivati.

Šta je Eddy current brake?

Eddy current kočnica je najčešća u upotrebi. U pitanju je elektromagnetna kočnica koja se osim u dinamometrima najčešće koristi u kamionima i autobusima pod nazivom retarder. Kako funcioniše detaljno opisuje video ispod:

Ukratko dinamometrom sa kočnicom upravlja napredniji softver preko kontrolera koji mogu da unapred definišu uslove testiranja. Na primer može se testirati samo na odrđenom broju obrtjaja(rpm), na određenoj brzini(km/h), u određenom trajanju test (12s), određenom ubrzanju(200rpm/s)… Mogućnosti je mnogo a princip merenje je jednostavan. Roleri pokretani snagom motora preko točkova vozila pokreću rotor kočnice, stator kočnice čine elektromagnetni kalemovi čije napajanje kontoliše softver. Stator kočnice povezan je sa šasijom dinamometra u jednoj tačci preko ćelije snage(load cell). Ćelija u svakom trenutku beleži kojom silom se automobil suprostavlja poznatoj sili kočenja(silu kočenja kontroliše softver).

Load cell
Load cell veza između Eddy current kočnice i šasije dinamometra

Ukratko, softver upravlja napajanjem kočnice i na taj način diktira opterećenje. Automobil pod punim gasom pokušava da nadjača opterećenje. Koliko snažno deluje na rolere meri ćelija. Merenje ćelije, masa rolera…. i svi ostali parametri ispisjuju realnu krivu snage i obrtnog momenta.

Stvar oko brojki se dodatno komplikuje činjenicom da se snaga na ovaj a i inercioni metod meri na točku a ne na radilici motora. Između radilice i točka je menjač koji stvara određene gubitke, točkovi nepoznate mase, gume…
Svi ti gubitci umanjuju stvarnu snagu motora. Kako se prevazilazi ovaj problem? Većina dinamometara ima jasnu računicu mase rolera, kočnice… svih komponenti koje se okreću u toku testiranja. Na osnovu te poznate mase moguće je prilično precizno izračunati koliko je vremena potrebno da se ta masa zaustavi sa određenog broja obrtaja.
Ali kada se na rolere postavi automobil, to usporenje se značajno menja upravo otporom koji pružaju točkovi, gume, manjač… Ozbiljni dinamometri beleže ovaj gubitak od onog trenutka kada se pusti gas, pritisne kvačilo i dinamometar zajedno sa vozilom počne da se zaustavlja do 0km/h. Ova kriva koja se tom prilikom beleži, naziva se Chassis Friction Losses ili Coast Down losses.
Zbir snage izmerenje na točkovima (Wheel Power) i gubitka transmisije (Coast Down losses) daju snagu na motoru, radilici… Ili kako se sve ne naziva (Engine Power)

Šta je HUB dyno

HUB Dyno ili HUB dinamometri se najčeće koriste za merenje velike snage i obrtnog momenta. Naime na običnim šasijskim dinamometrima javlja se veliki problem gubitka trakcije. Na primer adekvatno merenje snage BMW-ovog 535D motora 560Nm koji nije X-Drive, je u većini slučajeva nemoguće na 2WD dinamometru. Da bi test dao ispravnu krivu snage, mora da traje najmanje 10s. Ako Eddy Current kočnica pokušava da u toj meri pruža otpor vozilu, ogroman obrtni moment će izazvati proklizavanje točkova na metalnim rolerima.
Kod HUB dinamometra nema ovoh problema. HUB dinamometra čine dve ili 4 Eddy Current kočnice koje se na vozilo povezuju tako što se postave umesto točka.

Ovakav kontakt između pogonske osovine i dinamometra znači nulti gubitak trakcije. I samim tim je na ovaj način moguće izmeriti daleko veći obrtni moment.

Ukratko(ako je uopšte kratko) to bi bila neka najosovnija podela dinamometara. Postoje i u poslednej vreme se često pominju razna pomagala koja simuliraju dyno merenje tokom vožnje ulicom. Da ne proširujemo temu na nepotrebne stvari. I sa tim uređajima slična je priča kao i sa inercionim merenjem. Softver na osnovu ubrzanja i unetih parametara nagađa koliko bi to moglo biti konja. Dakle pravog merenja nema ako nema ćelije (Load cell).

Zapratite, šerujte, lajkujte

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Enter Captcha Here : *

Reload Image

Slične teme:

Šta je snaga motora?Šta je snaga motora?

Kao klinci(mi rođeni 70-ih godina prošlog veka) provirivali smo kroz vozačevo staklo i gledali koja je maksimalna brzina kilometar sata. Fascinirali smo se velikim brojevima 200, 220, 260…km/h. A kao reper koliko je neki automobil snažan ili brz uzimali smo termin “koliko je graviran“. Kako taj maksimalni broj na kilometar

Koristimo kolačiće za personalizaciju sadržaja i oglasa, za pružanje funkcija društvenih medija i za analizu našeg saobraćaja. Takođe delimo informacije o tome kako koristite našu web stranicu sa našim društvenim medijima, partnerima za oglašavanje i analitiku. View more
Cookies settings
Prihvatam
Odbijam
Privacy & Cookie policy
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active

Ko smo

Predloženi tekst: Adresa naše web stranice je: https://sct.rs/blog.

Komentari

Predloženi tekst: Kada posjetitelji napišu komentar na web-stranici mi prikupljamo podatke prikazane u formi komentara, a također i IP adresu posjetioca kao i string korisničkog agenta preglednika, kako bismo lakše otkrili spam. Moguće je da je anonimiziran string kreiran iz vaše email adrese (koji se također zove hash) dostavljen Gravatar servisu kako bi provjerili da li ga koristite. Pravila privatnosti Gravatar servisa dostupna su ovdje: https://automattic.com/privacy/. Nakon odobrenja vašeg komentara, vaša profilna slika je javno vidljiva u kontekstu vašeg komentara.

Fajlovi

Predloženi tekst: Ako dodate sliku na web stranicu, trebali bi izbjegavati prenos slika koje imaju ugrađene podatke o lokaciji (EXIF GPS). Posjetioci web stranice mogu ih preuzeti i izdvojiti bilo koje podatke o lokaciji iz slika sa web stranice.

Kolačići

Predloženi tekst: Ako napišete komentar na našoj web stranici, možete odabrati da spremite ime, email adresu i web stranicu u kolačiće. Razlog za ovo je kako bi vam olakšali ponovno komentarisanje, jer nećete morati popunjavati vaše lične informacije više puta. Ovi kolačići traju godinu dana. Ako posjetite našu stranicu za prijavu, postaviti ćemo privremeni kolačić kako bi utvrdili da li vaš preglednik prihvaća kolačiće. Ovaj kolačić ne sadrži osobne podatke i briše se kada ugasite preglednik. Kada se prijavite, također ćemo postaviti nekoliko kolačića kako bi sačuvali vaše podatke o prijavi i vaše postavke prikaza. Kolačići prijave traju dva dana, a kolačići postavki prikaza traju godinu dana. Ako odaberete "Zapamti me", vaša prijava će trajati dvije sedmice. Ako se odjavite s računa, kolačići prijave će biti uklonjeni. Ako uredite ili objavite članak, dodatni kolačić biti će spremljen u vašem pregledniku. Ovaj kolačić ne sadrži osobne podatke i samo ukazuje na ID objave članka koji ste upravo uredili. Kolačić ističe nakon 1 dana.

Ugrađeni sadržaj sa drugih web lokacija

Predloženi tekst: Članci na ovoj web stranici mogu sadržavati ugrađeni sadržaj (npr. video, slike, članke, itd.). Ugrađeni sadržaj sa drugih web stranica ponaša se identično kao da je posjetitelj posjetio tu drugu web stranicu. Ove web stranice možda prikupljaju podatke o vama, koriste kolačiće, imaju ugrađeno dodatno praćenje od trećih strana, i nadgledaju vašu interakciju s tim ugrađenim sadržajem, uključujući praćenje vaše interakcije s ugrađenim sadržajem ako imate račun i prijavljeni ste na web stranici.

S kim dijelimo vaše podatke

Predloženi tekst: If you request a password reset, your IP address will be included in the reset email.

Koliko dugo zadržavamo vaše podatke

Predloženi tekst: Ako ostavite komentar, komentar i njegove metapodatke se zadržavaju na neodređeno vrijeme. To radimo iz razloga da možemo priznati i odobriti bilo kakve slijedeće komentare automatski umjesto da ih zadržavamo u redu za moderaciju. Za korisnike koji se registruju na našoj web stranici (ako ih ima), mi također pohranjujemo lične podatke koje navedu u njihovim korisničkim profilima, Svi korisnici mogu vidjeti, urediti, ili obrisati svoje lične podatke u bilo koje vrijeme (osim što ne mogu promijeniti svoje korisničko ime). Administratori web stranice također mogu vidjeti i urediti te informacije.

Kakva prava imate u vezi svojih podataka

Predloženi tekst: Ako imate račun na ovoj web stranici, ili ste pisali komentare, možete zatražiti primanje izvoznog fajla ličnih podataka koje imamo o vama, uključujući sve podatke koje ste nam dostavili. Također možete zatražiti brisanje svih ličnih podataka koje imamo o vama. Ovo ne uključuje bilo koje podatke koje smo obavezni držati za administrativne, pravne ili sigurnosne namjene.

Gdje šaljemo vaše podatke

Predloženi tekst: Komentari posjetitelja mogu se pregledati automatiziranom uslugom spam detekcije.
Save settings
Cookies settings